Институт За Политичке Студије

Добрињска 11
11000 Београд

Контакт подаци

NAČELO USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI I MEĐUSOBNI ODNOS REPUBLIČKOG I SAVEZNOG USTANOPRAVNOG SUSTAVA PO USTAVU SFRJ IZ 1963. GODINE

Сажетак

Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963. godine prihvatio je i normirao značajni broj novih rješenja radi ostvarivanja ideja, vrednota i ciljeva samoupravnog socijalističkog društva. Jedan od tih novuma je izražen i kroz sadržaj načela ustavnosti i zakonitosti pravnih akata, osobito u normiranju njihovog međuodnosa kao dijela republičkih i saveznog ustavnopravnog sustava. Radi se o potpuno novom pristupu u normiranju ustavnosti i zakonitosti u međuodnosu između republičkih i saveznih zakona, a napose u međuodnosu njihovih ustava. Njihovom analizom neupitno se dolazi do zaključka da je ustavotvorac takvim pristupom normiranja načela ustavnosti i zakonitosti jasno htio izraziti s jedne strane ustavnopravnu autonomiju socijalističkih republika, a s druge strane, istovremeno njihovu povezanost u okviru i putem saveznog ustavnopravnog sustava. Zapravo je i kroz tako institucionalizirano načelo ustavnosti i zakonitosti ustavotvorac neupitno htio iskazati ustavnopravnu autonomnost, državnost i suverenost socijalističkih republika unutar savezne države, s jedne strane i s druge strane, njihovu povezanost i uzajamnost putem saveznog ustavnopravnog sustava koji je trebao i morao biti pravni izraz uređenih društvenih odnosa utemeljenih na vrednotama, potrebama i interesima kako radničke klase na cijelom prostoru SFRJ, tako i njezinih konstitutivnih socijalističkih republika i njihovih naroda i narodnosti. Novo ustavno uređenje načela ustavnosti i zakonitosti, zatim institucionaliziranje ustavnog sudovanja, jamstvo ljudskih prava i sloboda te njihove zaštite pred ustavnim sudom, svrstava Ustav SFRJ iz 1963. godine u moderne ustave trećeg tipa (u Sweetovom smislu) koji uređuju modernu ustavnu državu. Kako je normativno pravno uređeno načelo ustavnosti i zakonitosti? Koje je sve ustavnopravne odnose i međuodnose između pravnih akata (uključiv i ustava) republika i savezne države uspostavioZatim na koje se njegove nedostatke može kritički ukazati, pokušat ću dati moguće odgovore u ovom radu. Dakako, bez pretenzija da oni budu potpuni i općeprihvatljivi. Zapravo, u ovom radu želim otvoriti ovo pitanje jer ono to zaslužuje, ne samo zbog znanstvene radoznalosti, već i zbog aktualnih političko-pravnih potreba koje nameću nove europske integracije.

Референце

  • LITERATURA
  • Adamovich, Ludwig. 1996. „Ustavni sud Austrije – prošlost, sadašnjost, vizija“, predavanje održano na Pravnom fakultetu u Osijeku, 1996, zabilješke – privatna arhiva autora.
  • Arlović, Mato. 2014. „Konstitucionalizacija ustavne države i društveni razvitak“. U: Arsen Bači (ur.), Zbornik radova HAZU-a, knjiga 24 (str. 111–137). Zagreb: HAZU.
  • Arlović, Mato. 2014. Ocjena ustavnosti i zakonitosti drugih propisa. Pravni vjesnik Pravnog fakulteta u Osijeku, 3(4), 9–48.
  • Arlović, Mato. 2021. „Ustav i Ustavni sud Republike Hrvatske u konstitucionalizaciji Hrvatske kao moderne, demokratske ustavne države“. U: Miroslav Đorđević (ur.), Zbornik radova s beogradskog ustavnopravnog foruma. Beograd: Institut za uporedno pravo.
  • Bačić, Arsen i Bačić, Petar. 2009. Ustavna demokracija i sudovi. Split: Pravni fakultet.
  • Bačić, Arsen. 2001. Hrvatski izazovi konstitucionalizma. Split: Književni krug.
  • Bačić, Petar. 2010. Konstitucionalizam i sudski aktivizam. Split: Pravni fakultet.
  • Crnić, Jadranko. 1994. Vladavina ustava. Zagreb: Informator.
  • Geršković, Leon. 1981. Suvremeni ustavni problem. Beograd: Ekonomika.
  • Häberle, Peter. 2009. „Uloga i utjecaj ustavnih sudova iz komparativne perspektive“. U: Arsen Bačić i Bačić Petar (ur.), Ustavna demokracija i sudovi, Split: Pravni fakultet.
  • Horvat, Vladimir. 1980. Nomotehnika – skripta. Osijek: Pravni fakultet Osijek.
  • Isensee, Josef. 2004. Država, ustav, demokracija. Zagreb: Politička kultura.
  • Ivančević, Velimir. 1983. Institucije upravnog prava. Zagreb: Pravni fakultet – Centar za usavršavanje i suradnju s udruženim radom.
  • Kelsen, Hans. 1951. Opća teorija prava i države. Beograd: Arhiv za pravne i društvene nauke.
  • McCormick, Neil. 2014. Institucije prava. Zagreb: Naklada Breza.
  • Perić, Berislav. 1974. Struktura prava. Zagreb: Liber.
  • Smerdel, Branko i Sokol, Smiljko. 2006. Ustavno pravo. Zagreb: Pravni fakultet.
  • Sweet, Alec Stone. 2013. „Ustav i sudska vlast“. U: D. Caramani (ur.), Komparativna politika, Zagreb: Fakultet političkih znanosti, Centar za cjeloživotno obrazovanje,
  • Šarčević, Edin. 1997. Ustav i politika: (kritika etničkih ustava i postrepubličkog ustavotvorstva u Bosni i Hercegovini). Sarajevo: Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
  • Trnka, Kasim. 2000. Ustavno pravo. Sarajevo: Studentska štamparija Univerziteta.
  • Vrban, Duško. 2003. Država i pravo. Zagreb: Golden marketing.
  • Vuković, Mihajlo. 1969. Izrada pravnih propisa. Zagreb: Nomotehnika.
  • IZVORI PRAVA
  • Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije s ustavnim amandmanima i ustavnim zakonima 9/74.
    Ustav SFRJ, Službeni list SFRJ 14/63.
  • Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, Narodne novine SRH 15/63.
  • Ustav SFRJ.
  • Ustavi socijalističkih republika i pokrajina, ustavni zakoni, registar pojmova, Beograd: Prosveta, 1974.
  • Ustav SFRJ iz 1974. godine, Službeni list SFRJ 9/74.
  • Ustav SR Srbije iz 1974. godine, Službeni glasnik SR Srbije 8/74.
  • SUDSKA PRAKSA
  • Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3789/2003 od 8. prosinca 2010.